Novi izvještaj Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2026., otkriva kakva bi situacija po pitanju raka na globalnom nivou mogla da bude u budućnosti, ukoliko se ne uvedu dodatne mjere.
Napredak medicine posljednjih decenija donio je nove mogućnosti kada je prevencija, dijagnostika i liječenje raka u pitanju. Zahvaljujući savremenim terapijama, skrining programima i boljem razumijevanju bolesti, mnogi oblici malignih tumora danas mogu uspješno da se liječe ili drže pod kontrolom.
Ipak, novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozorava da taj napredak nije svima podjednako dostupan. Uprkos velikim dostignućima, milioni ljudi širom svijeta i dalje nemaju pristup pravovremenoj dijagnostici, kvalitetnom liječenju i njezi.
Najveće prepreke
U izvještaju Global status report on cancer 2026: The future we choose together, SZO navodi da svijet danas istovremeno svjedoči dvema suprotstavljenim činjenicama: ubrzanom napretku u borbi protiv raka i dubokim nejednakostima koje određuju ko će od tog napretka imati koristi.
Razlog za to leži u činjenici da je prisutna velika razlika u razvijenosti zdravstvenih sistema,finansijskim mogućnostima i dostupnosti zdravstvene zaštite. Stoga se šanse za rano otkrivanje bolesti i uspešno liječenje značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Upravo zato, SZO ocjenjuje da te nejednakosti predstavljaju jedan od najvećih izazova u globalnoj borbi protiv raka.
Prema procjenama predstavljenim u izvještaju, u svijetu se trenutno na godišnjem nivou registruje oko 20,6 miliona novih slučajeva raka, dok gotovo 10 miliona ljudi izgubi život zbog ove bolesti.Ukoliko se postojeći trendovi nastave, do 2050. godine broj novoobolelih mogao bi da poraste na gotovo 35 miliona godišnje.
SZO naglašava da će rast broja oboljelih predstavljati posljedicu kombinacije faktora, među kojima su glavni: starenje stanovništva, sve veća populacija i veća izloženost faktorima rizika.
U zemljama sa nižim prihodima često nedostaje stručni kadar, dijagnostička oprema, radioterapijski centri, osnovni lijekovi i organizovani skrining programi. Istovremeno, finansijski troškovi lečenja predstavljaju opterećenje za mnoge porodice, zbog čega pojedini pacijenti odlažu ili prekidaju terapiju.
Izvor: Shutterstock
Poređenja radi u razvijenim zemljama oko 85 odsto djece oboljele od raka i žena sa rakom dojke preživi najmanje pet godina, dok u siromašnijim državama taj procenat iznosi svega 30 odsto. Istovremeno, zemlje sa nižim prihodima imaju znatno slabiji pristup terapijama za liječenje raka, a 23 države nemaju ni mogućnost radioterapije.
Izvještaj pokazuje i da je smrtnost od raka u podsaharskoj Africi nesrazmerno visoka, dok dve trećine zemalja ne pokriva liječenje kroz standardne zdravstvene pakete. Zbog visokih troškova, u pojedinim sredinama čak 90 odsto pacijenata odustaje od liječenja, a mnoge porodice suočavaju se sa finansijskim i psihološkim posljedicama bolesti.
Ljudi kao centar i tri pravca za budućnost
Jedna od glavnih poruka izvještaja jeste da borba protiv raka ne sme da bude usmjerena isključivo na bolest, već i na dobrobit čovjeka koji sa njom živi.
Stoga, SZO poziva zemlje da razvijaju zdravstvene sisteme koji će obezbijediti ne samo kvalitetno liječenje, već i psihološku podršku, rehabilitaciju, palijativnu njegu, socijalnu zaštitu i pomoć porodicama oboljelih. Iskustva pacijenata, navodi se u izvještaju, trebalo bi da budu važan dio planiranja zdravstvenih politika.
Kako bi se smanjio globalni teret, SZO predlaže tri strategije za buduće djelovanje. Prvi se odnosi na jačanje zdravstvenih sistema kroz ulaganje u zdravstvene radnike, prevenciju, rano otkrivanje bolesti i uključivanje onkološke zaštite u zdravstvenu zaštitu.
Drugi podrazumeva bolju podršku pacijentima, uz uvođenje bolje socijalne podrške i uključivanje osoba koje imaju iskustvo sa rakom u kreiranje zdravstvenih politika.
Treći pravac odnosi se na ulaganja u istraživanja i inovacije koje odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva, kao i obezbjeđivanje ravnopravnog pristupa savremenim terapijama.
Naziv izvještaja “The future we choose together”, nije odabran slučajno. SZO poručuje da porast broja oboljelih ne znači da je takav ishod neizbježan. Naprotiv, ulaganje u prevenciju, smanjenje faktora rizika, rano otkrivanje bolesti, jačanje zdravstvenih sistema i obezbeđivanje jednakog pristupa liječenju mogu značajno da promene tok bolesti kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
Drugim riječima, budućnost bogrbe protiv raka ne zavisi samo od novih medicinskih otkrića, već i od odluka koje države, zdravstveni sistemi i društvo donosi već u ovom trenutku.
(EUpravo zato/WHO)
